introvert

Psihologija

2022

Objašnjavamo što je biti introvert, razlike sa sramežljivošću i karakteristike nekoga introvertiranog. Također, što je to biti outgoing.

Introvert više teži svom unutarnjem svijetu nego društvenom.

Što je biti introvert?

Kaže se za nekoga tko je introvertan kada su njegove opće osobine osobnost teže uživanju u samoći, razmišljanju i introspekciji, a manje prema vanjštini ili kontekstu intenzivnog socijalizacija. Drugačije rečeno, introverti su oni koji sami pune svoju emocionalnu i psihičku energiju, suprotno od takozvanih ekstraverta ili ekstroverta.

I introverzija i ekstroverzija jesu tipologije ličnosti koji je formulirao švicarski liječnik i psiholog Carl Gustav Jung (1875-1961) u svom radu iz 1921. Psihološki tip ("Psihološki tipovi"). On tu predlaže postojanje dvaju “pola” ličnosti: onog koji teži unutarnjem svijetu (introvertiran, odnosno izliven prema unutra) i onog koji teži prema vanjskom svijetu (otvorena osoba, odnosno izlio).

Osim toga, Jung je kombinirao ove polove sa svoje četiri glavne funkcije svijesti: dvije od njih prosuđujuće ili racionalne, što bi bilo misao i osjećaj; i dva perceptivna ili iracionalna, što bi bila intuicija i osjet. Stoga, s obzirom na stav Introvertiran, Jung je identificirao četiri različita psihološka tipa:

  • Introvertno razmišljanje. Osobe kojima je iskustveni prioritet razumijevanje vlastitog bića i koji su skloni postavljati pitanja i uroniti se u područje svojih ideja kako bi ga istražili.
  • Introvertni osjećaj. Ljudi s malo pristupa drugima, koji općenito žive predani svojim strastima, kao što su glazbenici i umjetnici, i skloni su stvarati duh autonomija.
  • Introvertni osjećaj. Tihi ljudi koji žive usredotočeni na svoj emocionalni svijet, baveći se svojim unutarnjim osjećajima. Oni imaju tendenciju da daju prioritet osjetilnim dojmovima u odnosu na bilo koju drugu vrstu iskustvo.
  • Introvert-intuicija. Sanjivi ljudi i predani unutarnjim vizijama, često skloni ezoterizmu i potrazi za duhovnom ili religijskom transcendencijom.

Svim ovim tipovima osobnosti zajedničko je davanje prioriteta unutarnjem svijetu u odnosu na društveni svijet, tako da opisuju refleksivne, introspektivne i prema unutra okrenute oblike osobnosti.

Karakteristike introverta

Općenito govoreći, introverti su obično:

  • Introspektivan, refleksivan, sklon upuštanju u maštu, kreativnost i unutarnji život.
  • Šutljivi, čak i sramežljivi, a radije ostaju neprimijećeni.
  • Malo sklon javnim aktivnostima i rukovodstvo, na grupne zadatke ili na zadatke koji zahtijevaju vještine socijalizacije, kao što su zabave.
  • Ljudi su jako povezani sa svojim emocijama, svojim mislima i svojim načinom gledanja na svijet.
  • Energičniji u situacijama samoće i razmišljanja, a manje energični u društvenim situacijama.

Introverzija i ekstraverzija

Introverzija je upravo suprotna od ekstraverzije, a suštinski se razlikuju po tome što ekstraverti daju prednost društvenom i vanjskom svijetu nad unutarnjim svijetom svakoga od njih, zbog čega se "pune energijom" kada su u društvenoj aktivnosti, tj. okružen ljudima.

Ekstraverti, dakle, manje teže refleksiji i unutarnjoj kontemplaciji, jer se osjećaju ugodnije u suočavanju sa stvarnim svijetom i s drugima.

Introverzija i sramežljivost

Iako mogu ići ruku pod ruku, introverzija i sramežljivost uopće nisu sinonimi. Kao što smo vidjeli, prva je tipologija osobnosti, opća tendencija unutar koje se mogu naći vrlo različiti ljudi, ali koji uvijek teže svojim unutarnjim svjetovima prije društvenog svijeta.

To ne znači da ne znaju kako se nositi s drugima, ili da im je teško steći prijateljstva, jednostavno situacije društvenih trzavica ili grupnog sudjelovanja zahtijevaju puno više energije nego ekstrovertni.

Nasuprot tome, sramežljivost je društvena poteškoća koja se sastoji od straha od intervencije ili govora, ili od privlačenja pažnje na neki način. Sramežljivi ljudi općenito se osjećaju nesigurno, tjeskobno i žive u društvenim situacijama sa strahom: od osude, govorenja pogrešnih stvari, odbijanja itd.

Dakle, osoba može biti savršeno otvorena i sramežljiva, što će joj nesumnjivo donijeti više patnje nego da je introvert, budući da se duboko u sebi želi izložiti društvenim situacijama, ali ih trpi zbog svoje nesigurnosti.

Introverzija je oblik osobnosti, odnosno opći obrazac bića. Iako je sramežljivost oblik nesigurnosti na kojem se savršeno može poraditi i prevladati, a da to uopće ne implicira da će osoba prestati imati osobnost koju ima.

!-- GDPR -->