Objašnjavamo što su fašisti, njihove pozicije i kojih se pokreta drže. Također, karakteristike i uzroci fašizma.
Što je fašist?
Pojam fašistički, ili njegov kratice popularna na španjolskom "facho" i "facha", riječ je pežorativne uporabe u politika i društvo. Njegovo strogo značenje je manje-više neodređeno. Obuhvaća niz karakteristika kao što su netolerancija, autoritarnost, the rasizam, the ksenofobija, militarizam, mržnja i drugi oblici nedemokratskog mišljenja.
U strogom smislu, fašisti su oni koji su se pridružili režimima ili ih militarizirali diktatorski, militaristi i rasisti Benita Mussolinija (1883-1945), Adolfa Hitlera (1889-1945), Francisca Franca (1892-1975), između mnogih drugih u Europa ili Amerika. Bili su to takozvani treći putovi međuratnog razdoblja dvadesetog stoljeća.
Bili su to revolucionarni pokreti pod zapovjedništvom vođe karizmatske i populističke retorike. Ovako su preuzeli kontrolu nad Stanje a oni su ga preobrazili pod obećanjem povratka u izgubljena vremena slave.
Uspostavili su autoritarne, militarističke, duboko antikomunističke režime. U njima je kontinuiran progon manjina i uplitanje države u gospodarska, društvena i osobna pitanja. Prisutnost ovih vlada detonirala je Drugog svjetskog rata u Europi 1939.
Međutim, danas se izraz fašist koristi kao politička uvreda. Optužiti protivnika da je fašist podrazumijeva da iza njegovih navoda, njegovih namjera ili poruke stoji fašizam. Drugim riječima, to je način optuživanja reakcionarnog autoritarizma i osjećaja mržnje i superiornosti prema onima koji su etnički, politički ili kulturološki različiti.
Ima, međutim, onih koji upozoravaju da se taj izraz previše koristio, te da u osnovi svi svoje protivnike nazivaju fašistima, čime se ovom pojmu oduzima pravo značenje.
Karakteristike fašizma
Fašizam je karakteriziran davanjem velike moći karizmatičnom vođi.Fašizam nije lako definirati, budući da je njegov nastanak uvelike povezan s kontekst kulturnim i društveno-političkim toga vremena. Njegovi su ideološki temelji bili neujednačeni, prilično hibridni i fluidni, zbog čega je bilo potrebno više-manje zasebno razmišljati o svakom slučaju fašističkog pokreta.
Međutim, kada govorimo o fašizmu, obično mislimo na:
- Autoritarnost. Sklonost davanju velike količine moći karizmatičnom, nepogrešivom ili prosvijetljenom vođi.
- Militarizam. Odnosno, odanost vojnom svijetu i ideji o rat kao nastavak dilema politike.
- populizam. Drugim riječima, uzdizanje narodnih osjećaja i promicanje razmišljanja o podjelama, nas-protiv-njih, kroz masivne spektakle i na štetu korištenja logika i razlog za razmišljanje o problema državljana.
- Nacionalizam, rasizam Y ksenofobija. Odnosno, negativno i predrasudno ocjenjivanje onih koji dolaze iz različitih rasnih, etničkih, kulturnih ili nacionalnih konteksta. U isto vrijeme postoji i pretjerano vrednovanje vlastitog, pod standardima čistoće i savršenstva.
- Fanatizam i netolerancije. Koje se prevode u nepovjerenje u demokratski sustav, te odbacivanje pluraliteta mišljenja i izražavanja manjina, kao i sklonost formiranju budnih, paravojnih ili skupina za zastrašivanje političkih protivnika.
Uzroci fašizma
Fašizam je, kao i mnogi drugi politički i društveni fenomeni, obično posljedica njegovog povijesnog konteksta i pojave pravih vođa da potiču, orkestriraju i zatim iskorištavaju narodne nemire kada im odgovara. U slučaju europskog fašizma 20. stoljeća, uzroci su sljedeći:
- Stanje osiromašenja Europe, kao posljedica Prvi svjetski rat i depresiju 1929. koja je povećala društvene nemire i nepovjerenje u politički sustav.
- Imperijalne težnje i Njemačke i Italije, zemalja čiji je udio u podjeli afričkih kolonija bio relativno manji od udjela drugih nacije, uz činjenicu da je teritorija i Ekonomija Nijemci su bili okrutno pogođeni sporazumom o predaji iz Prvog svjetskog rata (The Versajski ugovor).
- Napredovanje od komunizam na istoku, nakon boljševička revolucija srušio ruski carizam 1918., potaknuo reakcionarna i ksenofobična osjećanja unutar Europe, demokracije oslabljen činio savršenim okruženjem za slične socijalističke eksperimente.
- Pojava karizmatičnih vođa, i Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija i njihovih vršnjaka u drugim zemljama, koji su znali iskoristiti povijesni trenutak da potaknu svoje političke karijere i postave se kao predstavnici i glasnogovornici narodnih osjećaja.
Fašizam i nacizam
Danas se termini fašizam i nacizam ili fašizam i nacist koriste kao sinonimi u svom smislu. To unatoč činjenici da su, tehnički, nacisti bili njemački fašisti, pa nisu svi fašisti bili nacisti.
Izraz "fašist" dolazi iz latinskog fascio ("Haz"), koji je bio simbol autoriteta rimskih magistrata, posuđen iz prvih fašističkih pokreta u Italiji, na čije je čelo ubrzo postavljen Mussolini.
Umjesto toga, izraz "nacistički" dolazi od uobičajene upotrebe inicijala Hitlerove stranke, the Nationalsozialistische Deutsche Arbeits Partei (NSDAP) ili Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, kolokvijalno nazvana Nacistička stranka.