gustoća naseljenosti

Demograf

2022

Objašnjavamo što je gustoća naseljenosti i kako se ona izračunava. Natalitet, mortalitet i zemlje s najvećom gustoćom naseljenosti.

Regije s najvećom gustoćom bit će one s najmanjom površinom po stanovniku.

Što je gustoća naseljenosti?

Poznata je kao gustoća stanovništvo, gustoća naseljenosti ili relativna naseljenost na statistički izračun koji se odnosi na prosječan broj stanovnika teritorija i fizički prostor koji pokriva. To je prosječan broj stanovnika po jedinici površine a geografija odlučan.

Gustoća naseljenosti služi za razumijevanje koliko je teritorij naseljen, uz pretpostavku ukupne distribucije stanovništva duž površine teritorija. Područja s najvećom gustoćom, u tom smislu, bit će ona s najmanjom površinom dodijeljenom po stanovniku, dok će najmanje naseljena svakoj dodijeliti mnogo površine.

Brojni čimbenici utječu na gustoću naseljenosti a regija, kao njihov olakšanje (o ravnice a nizine su mnogo gušće naseljene od planine i visoravni), svoj vrijeme (umjerena klima prevladava nad ekstremima) i njihovu dostupnost resursa. Slično tome, postoje politička razmatranja (nacionalna stabilnost, mir) i ekonomski (rad, pristup robi i usluge) koji utječu na preferencije stanovništva kada je u pitanju distribucija.

Kako se izračunava gustoća naseljenosti?

Izračun gustoće naseljenosti je jednostavan. Sastoji se od dijeljenja ukupnog iznosa osobe koji naseljavaju određeni teritorij (izraženo u stanovnicima), između površine naseljenog područja (obično izraženo u km2):

Gustoća naseljenosti = broj stanovnika / površina u km2

Stoga se gustoća izražava u stanovnicima po kvadratnom kilometru (stanov./km2).

Rođenje i smrtnost

Gustoća naseljenosti raste kada se više ljudi rađa nego umire.

Ostali čimbenici koji utječu na gustoću naseljenosti su natalitet (godišnje rođenje) i mortalitet (godišnja smrtnost). U načelu, populacije s rastom stanovništva, a time i povećanjem gustoće naseljenosti, imaju stope nataliteta koje premašuju stope mortaliteta (više ljudi se rađa nego umire).

U suprotnom slučaju, u kojem je mortalitet veći od nataliteta, logično je da se populacije skupljaju, a gustoća naseljenosti smanjuje. Ovo obrazloženje ne uzima u obzir, naravno, useljavanje i iseljavanje, koji također pozitivno i negativno utječu na ukupnu populaciju, a time i na gustoću naseljenosti.

Gradovi s većom gustoćom naseljenosti

Prema statistikama iz 2016., najgušće naseljeni gradovi nalaze se na azijskom kontinentu, u zemljama u razvoju ili u kineskoj velesili. Do 1993. godine grad Kina Kowloon bila je najgušće naseljena na svijetu, budući da je na njenoj površini od samo 47 km2 živjelo 2.019.533 stanovnika, što daje brojku od 43.033 stanovnika po četvornom kilometru.

No unutar Kowloona nalazila se citadela poznata kao zidinama grad Kowloon, čijih je 0,026 km2 nastanjivalo gotovo 50.000 stanovnika, za nevjerojatnu gustoću naseljenosti od gotovo 2 milijuna stanovnika po četvornom kilometru. Ovaj grad u gradu je srušen, budući da su njegovi stanovnici živjeli u uvjetima gužve i nesigurnim situacijama.

Danas su gradovi s najvećom gustoćom na planeti:

  • Dhaka. U Bangladešu, sa 114.300 stanovnika/km2
  • Hyeradabad. U Pakistanu, sa 106.800 st./km2
  • Vijayawada. U Indiji, sa 80.700 st./km2
  • Chittagong. U Bangladešu, sa 75.600 stanovnika/km2
  • Mumbai. U Indiji, sa 67.300 st./km2
  • Hong Kong. U Kini, sa 66.200 st./km2
  • Aligarh. U Indiji, sa 65.600 st./km2
  • Makao. U Kini, sa 65.500 stanovnika/km2

Zemlje s većom gustoćom naseljenosti

Singapur ima gustoću od približno 8.017 stanovnika / km2.

Najgušće naseljene zemlje (ili gradove) ne treba miješati s onima s najvećom populacijom. Kao što će biti navedeno u nastavku, oni imaju veliku gustoću zbog svojih ograničenih geografskih dimenzija, što im omogućuje relativno malu populaciju, ali gusto naseljavaju svoj teritorij. S druge strane, ogromne zemlje poput Rusije ili Sjedinjenih Država imaju toliko teritorija da je njihova gustoća u prosjeku vrlo niska, unatoč velikom broju stanovnika.

Prema podacima iz 2017. godine, najgušće naseljene zemlje su:

  • Monako. U Europa, s gustoćom od 19.307 st./km2 cca
  • Singapur. U Azija, s gustoćom od 8.017 stanovnika/km2 cca
  • Bahrein Na Bliskom istoku, s gustoćom od približno 2.617 stanovnika/km2
  • Grad Vatikan. U Europi, s gustoćom od približno 1.818 st./km2
  • Slad. U Europi, s gustoćom od približno 1.387 st./km2
  • Maldivi. U Aziji, s gustoćom od oko 1.188 stanovnika/km2
  • Bangladeša U Aziji, s gustoćom od oko 1.145 stanovnika/km2
  • Barbados. U Amerika, s gustoćom od 660 st./km2 cca
  • Mauricio. U Afrika, s gustoćom od 636 st./km2 cca
  • San Marino. U Europi, s gustoćom od cca 539 st./km2
!-- GDPR -->