grčka kultura

Povijest

2022

Objašnjavamo sve o grčkoj kulturi, njezinim doprinosima, povijesti i zemljopisnom položaju. Također, njegov odnos s rimskom kulturom.

Utjecaj grčke kulture u zapadnom svijetu prevladava do danas.

grčka kultura

Kultura antičke Grčke, također poznata kao antička Grčka ili klasična Grčka, je takozvana kolijevka zapadne civilizacije: bila je jedna od najutjecajnijih i najvažnijih kultura u antike Mediteran. Njegovo središte bio je antički grad-država Atena.

Veliki dio ove kulture opstaje i danas. Zapravo, snažno je utjecala na mnoge aspekte zapadne kulture: imaginarno, ono politika, the jezik, the umjetnosti, the filozofija, the znanosti i Obrazovni sustavi.

Njegova trenutna važnost nije samo zbog bogatstva misao i na ekspanzionističku prirodu Grka, ali i na njihovo kasnije osvajanje i asimilaciju od strane Rimskog Carstva u 2. stoljeću pr. C.

Svatko tko je imao pristup ogromnom Grčka mitologija ili temeljnim misliocima koji su čovječanstvu ostavili u naslijeđe, poput Sokrata, Platona i Aristotela, između mnogih drugih, možete steći predodžbu o važnosti ove drevne civilizacije.

Ova kultura je bila praktički zabranjena i ušutkana tijekom 1500 godina kršćanskog srednjeg vijeka, označena kao poganska. Međutim, velik dio je preživio u Bizantskom Carstvu (ili Istočnom Rimskom Carstvu), sve do pada pod Osmanlije. Zapravo, njegova ponovna pojava na Zapadu dogodila se tijekom Renesansa Europljanin 15. i 16. stoljeća.

Ostale kulture:

Teotihuacanska kultura Kultura Maja
Olmečka kultura Astečka kultura

Povijest grčke kulture

Prije početka grčke kulture postojala je mikenska civilizacija koja je nastala južno od Balkana krajem 20. Brončano doba (16. st. pr. Kr.). Ova važna civilizacija pala je oko 12. stoljeća pr. C., ustupajući mjesto mračnom vijeku koji je prethodio dorskoj invaziji.

Takozvana helenska Grčka započela je u 8. stoljeću pr. C., kao posljedica te invazije, kao nasljednik u velikoj mjeri mikenske mašte, religije i jezika. Događaj koji označava njegov formalni početak je proslava prvog Olimpijske igre godine 776. godine. C.

Povijest antičke Grčke obično se dijeli na sljedeća razdoblja:

  • Arhaično razdoblje (750.-500. pr. Kr.). Karakterizirana svojim skulpture obdarena tipičnim "arhaičnim osmijehom", proteže se od kraja mračnog vijeka do poraza posljednjeg atinskog tiranina: Hipije, sina Pizistratova, i uspostave demokracija Atenjanin 510. godine. C.
  • Klasično razdoblje (500.-323. pr. Kr.). U kojoj grčka kultura cvjeta i doseže svoje idealne oblike, s izgradnjom svojih velikih hramova, pisanjem svojih velikih djela literarni, itd.
  • Helenističko razdoblje (323.-146. pr. Kr.). U kojem se grčka kultura širi Mediteranom, Afrika Y Azija, rukom Aleksandra Velikog (356.-323. pr. Kr.). Kulminira porazom Grčke protiv rimskih trupa, oslabljenih unutarnjim sukobima.
  • Rimska Grčka (146. pr. Kr.-330. n. e.). U kojoj je Grčka bila dio dominiona Rimskog Carstva, sve do grad Bizanta, glavnog grada grčke provincije Trakije, kao prijestolnice Rimskog Carstva od strane cara Konstantina I. i krštenog kao Novi Rim ili Konstantinopol.
  • Kasna antika (330.-529. n.e.). U kojoj je bogatstvo Kultura Grčki je ušutkan ediktom cara Justinijana I. iz 529. godine, gdje je zabranjena bilo koja religija osim kršćanstva, a zatvorena je Atenska akademija koju je osnovao Platon 387. godine prije Krista. C.

Sama grčka povijest završava rimskom invazijom 146. pr. C., nakon bitke kod Korinta.

Položaj grčke kulture

Grčka kultura rođena je na Mediteranu i proširila se s Makedonskim Carstvom.

Kultura antičke Grčke nastala je južno od Balkana, u istočnom Sredozemlju.U svom vrhuncu ukorijenio se na cijelom grčkom poluotoku, između Jonskog i Egejskog mora, šireći se prema sjeveru i prema obalama današnje Makedonije i Bugarske, kao i suprotnim obalama današnje Turske, te južnim i istočna Italija.

osnovana i grčka civilizacija populacije duž europske sredozemne obale, u današnjoj Španjolskoj i Francuskoj, kao i na obali današnjeg Egipta.

Tijekom helenističkog razdoblja, pod vodstvom osvajača Aleksandra Velikog, Grčka (zapravo zvana Makedonsko Carstvo) anektirala je teritorije današnje Turske, Egipta, dio Libije, Sirije, Jordana, Palestine, Izraela, Armenije i antičke Mezopotamija.

U vrijeme najveće ekspanzije carstva pokrivala je bivše Perzijsko Carstvo na sadašnjim teritorijima Iraka, Irana, Kuvajta, Afganistana, Pakistana te dijelom Uzbekistana i Turkmenistana.

Karakteristike grčke kulture

Starogrčka kultura bila je izrazito pomorska kultura, s obzirom na njezin položaj u srcu Mediterana, s jakim trgovačkim i ekspanzivnim duhom. Bio je politički-društveno organiziran u gradovima-državama, tzv policajci, od kojih su glavne bile Atena, Sparta, Korint i Teba.

Njegov se teritorij može svrstati u kopnenu Grčku, otočnu Grčku i azijsku Grčku. Grčki se govorio u svim njegovim gradovima i filozofija, umjetnost, politika i ratovanje bili su široko kultivirani. Unatoč očitoj političkoj rascjepkanosti svoje civilizacije, Grci su bili svjesni da su jedinstven i jedinstven narod.

Imali su politeističku religiju, s golemim i složenim imaginarijem, koja je štovala brojna velika i manja božanstva, okupljena u olimpijskom panteonu. Predvodio ih je Zeus, otac i bog nebesa, zajedno sa svojom braćom Posejdonom, bogom mora, i Hadom, bogom podzemlja.

U njihovim se gradovima prakticiralo ropstvo, unatoč tome što su bili izumitelji demokracija a da rođenje u obiteljima predaka zapravo nije predstavljalo neku osobitu korist u policajci. Robovi su nekada bili zarobljenici poraženi tijekom rat, odnosno građana koji su prekršili zakone i uhićeni.

Za razliku od drugih sustava robovlasnici, prema robovima se nije postupalo na podljudski način, već su činili nižu klasu u grčkom društvu. Bili su na usluzi svojim gospodarima, ali su dobili plaću za svoj rad (darove) i mogućnost zasnivanja obitelji u rodbini Sloboda.

Robovi na Stanje, pretvoreni u javne službenike ili čuvare hramova. Robovi oslobođeni od svojih gospodara nisu postali građanaUmjesto toga, zajedno sa strancima, činili su dio Metecosa: slobodnih stanovnika bez prava na političko sudjelovanje.

Doprinosi grčke kulture

Mnoga kazališna djela koja su i danas na snazi ​​potječu iz grčke kulture.

Doprinos antičke Grčke nije zanemariv i pokriva ogroman skup područja. U nastavku ćemo navesti neke od najrelevantnijih:

  • Izum izravne demokracije, posebno u Ateni, iako je to bila demokracija za punoljetne atenske muškarce (isključujući žene, robove i Metičane).
  • Osnivanje Olimpijskih igara (i nastavak proslave stoljećima) svečanosti sportski u čast bogova Olimpa koji su donijeli "olimpijski mir" između svih grčkih gradova.
  • Formalni izum filozofije, riječ koju je skovao Pitagora u 6. stoljeću pr. C., i njegovu praksu od strane temeljnih mislilaca za Zapad kao što su Sokrat, Platon, Aristotel ili Demokrit. Mnogi od njih okušali su se u onome što sada zovemo znanosti ili matematike, također ostavljajući u nasljeđe važne koncepte kao što su teorija atoma (Demokrit), razne matematičke teoreme (Tales iz Mileta, Pitagora itd.), medicina (Hipokrat), teorija četiri humora (Empedokle) i golem itd.
  • Raznovrsne i vrijedne umjetničke tradicije, od kojih se prije svega ističe književnost, nabijene mitološkim sadržajem religija i da su rasli stih, zauzima istaknuto mjesto Homer (kultist epa: v Ilijada i Odiseja), Ezop (autor brojnih basne), Aristofan (autor komedijama) ili velikih grčkih dramatičara: Sofokla, Eshila i Euripida. Ističu se i Herodot (geograf i povjesničar) i Hesiod (pjesnik i filozof).
  • Ogromna i važna grčka mitologija, u kojoj se nalaze temeljne priče o svijetu i bogovima (kozmogonija i teogonija), mitovi o usponu Olimpijaca na vlast porazivši svoje titanske prethodnike, herojski mitovi i ogroman skup simbola, priča i likovima.

grčka i rimska kultura

Grčka i rimska kultura na kraju su bile vrlo slične i gotovo neraskidive. Kada su Rimljani pokorili Grke, fascinirani snažnom kulturom koju su pronašli, počeli su je asimilirati kao svoju.

Ograničili su se samo na promjenu imena svega na latinski, ali poštujući ogroman postotak izvornog sadržaja helenske kulture. Tako je rođena grčko-rimska ili grčko-rimska kultura, u kojoj je Zeus preimenovan u Jupiter, Afrodita je prešla na Veneru, Ares na Mars itd.

!-- GDPR -->